Javna nabava

Zakonom o javnoj nabavi uređuju se:

Ovim Zakonom utvrđuju se pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj, ili drugi subjekt u slučajevima određenim ovim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja.
Javna nabava u smislu ovoga Zakona je nabava putem ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga koje nabavlja jedan ili više naručitelja od gospodarskih subjekata koje su ti naručitelji odabrali, bez obzira na to jesu ili roba, radovi ili usluge namijenjene javnoj svrsi.

Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi RH

– javni naručitelji koji, među ostalim, obuhvaćaju državna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, te zajednicu tih tijela odnosno pravnih osoba.

– sektorski naručitelji koji obavljaju djelatnosti vodoopskrbe; djelatnosti u području plina i električne energije; djelatnosti istraživanja ili vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva; djelatnosti prijevoznih usluga; djelatnosti zračnih, pomorskih i riječnih luka; djelatnosti poštanskih usluga, te trgovačka društva nad kojima javni naručitelji imaju posredan ili neposredan utjecaj na osnovu vlasništva, financijskog udjela ili pravila pod kojima djeluju prethodno naveden djelatnosti, kao i subjekti koji na temelju posebnog ili isključivog prava koje im je dodijelilo nadležno tijelo za objavljenje jedne od prethodno navedenih djelatnosti.

Popis javnih i sektorskih naručitelja propisan je Pravilnikom o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi (NN broj 19/12.). Razlika između javnih i sektorskih naručitelja prije svega ima značenje kod ostavljanja mogućnosti izbora određenog postupka nabave.

Ciljevi javne nabave

Kratkoročni ili primarni ciljevi – racionalno i učinkovito trošenje proračunskih sredstava, odnosno nabava po načelu „najbolje vrijednosti za novac“.
Dugoročni ili sekundarni ciljevi – pravna sigurnost, sprečavanje korupcije i kriminala, pozitivni utjecaji na gospodarski razvoj i zapošljavanje (poticanje tržišnog natjecanja, promicanje izvrsnosti), unaprjeđenje upravljanja javnim financijama, očuvanje okoliša i dr.

Procijenjena vrijednost nabave

Procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku početka postupka javne nabave.
Način izračunavanja procijenjene vrijednosti nabave ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili odredaba ovoga Zakona koje se primjenjuju na nabavu male, odnosno velike vrijednosti.
Nabava se ne smije dijeliti s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili odredaba ovoga Zakona koje se primjenjuju na nabavu male, odnosno velike vrijednosti.
Naručitelj je obvezan u obavijesti javne nabave navesti procijenjenu vrijednost nabave.
Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), uključujući sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što se izričito određuje u dokumentaciji o nabavi.

Javni i sektorski naručitelji u obvezi su provoditi javne nabave po Zakonu o javnoj nabavi RH za sve nabave procijenjene vrijednosti jednake ili veće