Skip to main content

Vjerski objekti

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – "Zagorska katedrala“ 

Zbog velebnog zdanja i dva tornja zovu je “Zagorska katedrala”. Ona i jest povezana s katedralom u Zagrebu na poseban način: u nju su prenijete katedralne orgulje s iznimno kvalitetnim zvukom i velika oltarna pala Uznesenja Blažene Djevice Marije. 

Kip Majke Božje s djetetom Isusom u naručju

Kip Majke Božje s djetetom Isusom u naručju, koji se danas nalazi u parku na Trgu Gospe Kunagorske, nalazio se uz državnu cestu uz rječicu Kosteljinu između dva kamenoloma. Kod kipa su se skupljale zavjetne procesije na Veliku Gospu i Bijelu nedjelju te otuda polazile u župnu crkvu. Uz njega su vezane legende i priče o mladim ženama koje su bile nesretne u ljubavi ili nisu mogle zanijeti, pa su hodočastile do kipa, po blagoslov.

Kapela Majke Božje Kunagorske

Na temeljima kunagorskog prasvetišta tijekom 2006. godine obnovljeno je Prasvetište Gospe Kunagorske sa tronom Kunagorske Gospe od Pobjede. Marija je posebno štovana u župi kao “Naša Gospa od Kunagore”, a slavi se u mjesecu svibnju. Kao i uz kip Majke Božje s djetetom Isusom i uz kapelu na Kunagori vezane su priče i legende, mlade žene koje su bile nesretne u ljubavi ili nisu mogle zanijeti, posjećivale bi kip te hodočastile na Kunagoru kako bi ih Majka Božja blagoslovila.

Kapela Sv. Leonarda, Pregrada Vrhi

Zidana kapela u Pregrada Vrhima spominje se još u 17. st., a krajem 19. st. kapela se obnavlja pod nadzorom H. Bolléa. Kapela je znana kao kapela Svetog Lenarta, s obzirom na lokaciju, na brdo ponad grada, bila je često mjesto ljubavnih susreta. Svakog listopada održava se proštenje sa zahvalom jesenjim plodovima.

Kapela Sv. Jurja, Svetojurski Vrh

Zidana kapela nalazi se na mjestu starije drvene kapele, o kojoj postoje zapisi u izvorima iz 17. st. 

Kapela Sv. Ane, Plemenšćina

Od svih pregradskih crkava i kapela, kapela sv. Ane se najduže održala. Njezino svetište potječe iz prve polovice 15. st. i do danas je cjelovito očuvano. U kapeli sv. Ane od pamtivijeka se vrlo svečano slavi proštenje, a isto tako posjećena je i Misa koja se održava na Uskrs u poslijepodnevnim satima uz pucanje iz kubura.

Župna crkva Marije od Pohoda, Vinagora

Vinagorsku crkvu neki smatraju najneobičnijim i najzahtjevnijim baroknim graditeljskim pothvatom u Hrvatskom zagorju. To je područje inače pripadalo ratkajskom velikotaborskom vlastelinstvu, a bilo je vinorodno od davnina. Otud mu i ime Vinagora. Već u 16. stoljeću na vrhu vinagorskoga brijega stajao je Marijin kip kojega su nazivali Majka Božja Vinagorska. Težaci su u predahu između poslova dolazili pred njega pomoliti se i počinuti. Na molitvu i štovanje Majci Božjoj Vinagorskoj počeli su dolaziti i ljudi iz udaljenijih krajeva i iz viših staleža. Uskoro se pronio glas o njenoj čudotvornosti. 

Župna crkva Kraljice Mira, Marinci

Blaženoj Djevici Mariji Kraljici Mira posvećena je župna crkva u Marincima. U sklopu župne crkve nalazi se i samostan časnih sestara koje pripadaju redu Kćerima milosrđa, čija je zaštitnica bl. Marija Propetog Isusa Petković.

Kapela Sv. Mihovila, Sopot

Kapela je smještena u sredini Sopota, na uzvisini, te dominira nad cijelim selom. U crkvi se nalaze tri oltara, od kojih je glavni posvećen sv. Mihaelu (Mihovilu) arkanđelu. Za ovu kapelu veže se još jedna specifičnost: pjevanje za vrijeme mise. Naime, za razliku od drugih crkava u kojima pjevaju zborovi, u Sopotu se zadržao narodni način pjevanja starih pučkih pjesama onako kako su se nekad pjevale. 

Kapela Sv. Donata, Pavlovec

Zidana kapela Sv. Donata građena je 1730.g. Kapelu je dao podići upravitelj imanja u Pavlovcu Matija Marić kao zavjetnu kapelu, a biskup I. Branjug u dvorcu Miljana potpisao je dopuštenje za gradnju. 

Župna crkva Sv. Emerika i Kapela Trpećeg Isusa, Kostel

Pregradski kraj je u srednjem vijeku pripadao kostelskom vlastelinstvu; na sjevernim obroncima Kunagore još danas se naziru ostaci utvrde Kostel. Prvi pisani podaci za Kostel nalaze se u Statutima zagrebačkog Kaptola gdje se spominje župa Svetog Emerika u Kostelu 1334. godine. Sagradio ju je grof Keglević na svom plemićkom posjedu, gdje se nalazi i kapela Trpećeg Isusa iz 18. stoljeća te kompleks župnog dvora. Upravo uz ovu crkvu Svetog Mirka vezan je običaj uskrsnog streljanja „pod Kostelom“. Čete grofa Keglevića čuvale su Kristov grob, a u zoru na Uskrs slavile su Kristovo Uskrsnuće glasnim pucnjevima iz kubura. Običaj se neprekidno njeguje od 1523, g., a danas nosi status nematerijalnog kulturnog dobra RH.

Kapela Sv. Stjepana, Kostel

Kapela Sv. Stjepana spominje se u izvorima 17. st. kao kapela župe sv. Emerika u Kostelu. Na Bijelu nedjelju kraj kapele Svetog Štefana u Bregima Kostelskim, jednom od najljepših vidikovaca, održava se manifestacija „Kostelska Uskrsna pištola“, gdje se nakon defilea povijesnih vojnih postrojbi i svete mise održava „streljanje iz pištola“.